Teorijski učinak Ut

Pod učinkom građevinskih mašina podrazumeva se proizvodnja u jedinici vremena, izražena zapreminski, težinski ili po komadu, u zavisnosti od prirode proizvodnje.

Prilikom proračuna učinka građevinskih mašina polazi se od jednog početnog podatka,  a to je teorijski učinak Ut koji  podrazumeva režim rada mašine pod optimalnim uslovima. To je kao  što sam naziv kaže samo teorijski parametar koji je u praksi gotovo nemoguće dostići zbog samih tehničkih karakteristika mašina, uslova rada na terenu, vrste posla  i sl. Ovaj podatak nam koristi da bi dobili praktičan učinak Up, koji je korekcija putem koeficijenata, u zavisnosti od konkretnih uslova rada, teorijskog učinka Up.

Razlikujemo teorijski učinak mašina kod mašina sa cikličnim i kontinualnim dejstvom.

Teorijski učinak kod mašina sa cikličnim dejstvom: bageri, dozeri, utovarivači, skreperi, kamioni, fabrike betona

Ut =  T /  Tc  ×  q

gde je:

T - konstanta (vremenski period u kome se posmatra rezultat rada mašine  -  ako je Tc (min) - onda je T = 60, odnosno ako je Tc (s) - onda je  t = 3600

Tc - trajanje radnog ciklusa (min)

q - zapremina  radnog organa (m ˆ  3)

Teorisjski učinak mašina  sa kontinualnim dejstvom: finišeri, valjci, grejderi

Ut  =  V × d × ( B - 0,20 ) / n

gde je:

B - širina trake

V - brzina obrade

d - debljina trake

n - broj prelaza

Praktičan učinak Up

Pod praktičnim učinkom podrazumeva se stvarni učinak građevinske mašine na nekom određenom mestu i pod određenim uslovima eksploatacije. Pri tome se uzimaju u obzir sve objektivne i subjektivne okolnosti koje dovode do smanjenja teorijskog učinka - putem koeficijenata.

Koeficijent korišcenja radnog vremena Kv

Koeficijent punjenja radnog organa Kp

Koeficijent rastresitosti Kr

Koeficijent okreta Ko

Koeficijent načina istovara Ki

Koeficijent zahvatanja materijala Kz

Koeficijent uskladjenosti transporta Kut

Koeficijent optimalnosti uslova rada Ku

 Ut = Up × Kv × Kr × Kp × ... Kn

Učinak se izražava jedinicom mere rada u jedinici vremena (m ˆ  3 / h, m ˆ  2 / h, kom / h ... )

Trajanje radnog ciklusa direktno zavisi od:

snage motora

brzine pod opterećenjem

brzine  bez opterećenja

dužine transportnih deonica

težine mašina i tereta

Pokazatelji angažovanja građevinskih mašina na jednom poslu ili u okviru radne organizacije su:

Stepen zahvata radova mehanizacijom  

Sz = Qm / Q × 100 ( % )

Predstavlja odnos obima radova koje izvršava mehanizacija i ukupnog obima radova. Obim rada se može izraziti bilo u ceni rada bilo u naturalnim pokazateljima. Zove se i "Stepen mehanizovanosti radova".

Stepen mehanoopremljenosti

Sm = Cm / C × 100 ( % )

Predstavlja odnos vrednosti mehanizacije angažovane na odredjenom poslu (objekat, gradilište) i ukupne vrednosti radova izvršenih na tom poslu. Ako se žele upoređivati preduzeća tada se Sm traži za period od godinu dana.

Stepen iskorišćenja mehanizacije

Si = Tost  / T  × 100  (  % )

Predstavlja odnos ostvarenog fonda radnih sati određene vrste mašina i fonda mogućih radnih sati za tu vrstu radova, dobijenih na osnovu mikroklimatskih uslova te lokacije.

Stepen angažovanja energije

Se = P /  Nr  ×  100 ( kW / radn.)

Predstavlja odnos ukupne instalisane snage svih građevinskih mašina, instalisanih postrojenja i uređaja i broja ukupno angažovanih radnika

Parametri za izbor mehanizacije

Pri izboru građevinske mehanizacije neophodno je izvršiti ekonomsko upoređenje svih mogućih varijantnih rešenja koja zavise od:

Nezavisnih veličina

vrste tla

objekta

vrste i veličine radova

konfiguracije terena

transportnog odstojanja

fronta rada

Zavisnih veličina:

tehnoligije

vrste mehanizacije

Proračun koštanja efektivnog radnog časa mašina

Struktura cene efektivnog radnog časa mašina definisana je izrazom:

Kh  =  Jh  / h gr +  (E e + Eos) × (1 + ۴)   (din /  h)

gde su:

Jt - jednokratni troškovi

hgr - planirani fond radnih sati mašine na gradilištu

Ee - eksploatacioni troškovi

Eos - troškovi osnovnog sredstva

۴  - faktori kalkulisanja režijskih troškova i neproizvodnog rada (0,30 - 0,50)

Jednokratni troškovi

Jednokratni troškovi predstavljaju sve troškove dopreme mehanizacije na gradilište, montaže, probnog rada, puštanja u rad ,demontaže, kao i otpreme sa gradilišta. Ovi troškovi se definišu prema nabavnoj vrednosti mašine:

Jt = ph × NV

gde su:

ph - procentualni iznos usvojen prema vrsti mašine

NV - nabavna  vrednost mašine

Eksploatacioni troškovi

Eksploatacioni troškovi predstavljaju grupu troškova koja obuhvata:

Ee = Ers  + Een + Emaz + Eto + Ehab

gde su:

Ers  - troškovi radne snage -bruto lični dohodak rukovaoca mašine

Een - troškovi utrošene energije:

Een = qen × Cen = No × gs × Ko × Cen

gde su:

qen -količina utrošene  energije

No - nominalna snaga motora (kW)

gs - specifičan utrošak goriva u toku jednog časa rada za svaki kW nominalne snage motora

Ko - koeficijent opterećenja motora (0,5 - 0,9)

Cen - jedinična cena energenta

Emaz - troškovi utrošenog maziva

Emaz = qmaz × Cmaz = No × gmaz × Ko × Cmaz

gde su:

qmaz - količina utrošenog maziva

No - nominalna snaga motora

gmaz - specifičan utrošak maziva u toku jednog časa rada za svaki kW nominalne snage motora

Ko - koeficijent  opterećenja motora (0,5 - 0,8)

Cmaz - jedinična cena maziva

Eto - troškovi tekućih opravki

Eto = pto × NV / 15000

gde su:

pto - procentualni iznos usvojen prema vrsti mašine

NV - nabavna vrednost mašine

Ehab - troškovi habajućih delova

Ehab = 1,10 × NVhab / Hek,hab

gde su:

NVhab - nabavna vrednost habajućeg dela

Hek,hab - ekonomski vek habajućeg dela

Troškovi osnovnog sredstva

Troškovi osnovnog sredstva obuhvataju sledeće troškove:

Eos = Eam + Einv + Ekios

gde su:

Eam - troškovi amortizacije

Eam = NV / hek

gde su:

NV - nabavna vrednost mašine

hek - ekonomski vek trajanja mašine

Einv - troškovi investicionog održavanja

Einv = 0,15 × NV / hgod

Ekios - troškovi kamate i osiguranja

Ekios = 0,10 × NV / hgod

gde su:

NV - nabavna vrednost mašine

hgod - godišnji fond radnog vremena mašine

Potrebni  podaci za proračun vade se iz sledećih  tabela 1 i  tabela 2

Raspoloživost mašina angažovanih na nekom poslu

Raspoloživost je  karakterističan pojam održavanih mašina. On predstavlja sposobnost sistema da izvšava zahtevanu funkciju u odredjenom trenutku vremena ili  u određenom vremenskom periodu (BS 4778). Ovde  se mašina tretira kao jedan sistem.

Po Frankeu postoje tri osnovna tipa raspoloživosti:

Trenutna raspoloživost  - predstavlja verovatnoću da će sistem biti raspoloživ u slučajnom vremenskom trenutku t, odnosno u specificiranom vremenu t.

Raspoloživost stanja funkcije - koja predstavlja očekivanu vrednost procenta ili proporcije vremena u specifičnom intervalu  (0, T) u kojem je sistem raspoloživ za korišćenje

Raspoloživost ili raspoloživost u ustaljenom stanju - koja predstavlja očekivanu vrednost procenta ili proporcije vremena kada je interval vremena vrlo dug u kojem je sistem raspoloživ za korišćenje.

Pouzdanost građevinskih mašina

Pouzdanost je pojam karakterističan za  neodržavane sisteme. Predstavlja sposobnost sistema da izvršava predviđenu funkciju  pod datim uslovima i u određenom vremenskom periodu.

(BS 4778) Modeli pouzdanosti sistema se mogu podeliti:

statičke modele

dinamičke ili vremenski zavisne modele