Teorijski učinak Ut
Pod učinkom građevinskih mašina
podrazumeva se proizvodnja u jedinici
vremena, izražena zapreminski, težinski
ili po komadu, u zavisnosti od prirode
proizvodnje.
Prilikom proračuna učinka građevinskih mašina polazi se od jednog početnog podatka, a to
je teorijski učinak Ut koji
podrazumeva režim rada mašine pod optimalnim uslovima. To je kao
što sam naziv kaže samo teorijski parametar koji je u praksi
gotovo nemoguće dostići zbog samih tehničkih
karakteristika mašina, uslova rada na terenu, vrste posla
i sl. Ovaj podatak nam koristi da bi dobili praktičan učinak Up, koji je korekcija putem
koeficijenata, u zavisnosti od konkretnih uslova rada,
teorijskog učinka Up.
Razlikujemo teorijski učinak mašina kod mašina sa cikličnim i kontinualnim
dejstvom.
Teorijski učinak kod mašina sa cikličnim dejstvom:
bageri,
dozeri,
utovarivači,
skreperi,
kamioni,
fabrike
betona
Ut
= T / Tc × q
gde je:
T - konstanta (vremenski period u
kome se posmatra rezultat rada mašine - ako je Tc (min) - onda je T = 60, odnosno ako je Tc (s) - onda je t = 3600
Tc - trajanje radnog ciklusa (min)
q - zapremina radnog organa (m ˆ 3)
Teorisjski učinak mašina sa
kontinualnim dejstvom:
finišeri, valjci, grejderi
Ut
= V × d × ( B - 0,20 ) / n
gde je:
B - širina trake
V - brzina obrade
d - debljina trake
n - broj prelaza
Praktičan učinak Up
Pod praktičnim učinkom
podrazumeva se
stvarni učinak građevinske mašine na nekom određenom mestu i pod
određenim uslovima eksploatacije. Pri tome se uzimaju u obzir sve
objektivne i subjektivne okolnosti koje dovode do smanjenja
teorijskog učinka - putem koeficijenata.
Koeficijent korišcenja
radnog vremena Kv
Koeficijent punjenja
radnog organa Kp
Koeficijent rastresitosti
Kr
Koeficijent okreta Ko
Koeficijent načina
istovara Ki
Koeficijent zahvatanja
materijala Kz
Koeficijent uskladjenosti
transporta Kut
Koeficijent optimalnosti uslova rada Ku
Ut
= Up × Kv × Kr × Kp × ...
Kn
Učinak se izražava jedinicom mere rada u
jedinici vremena (m ˆ 3 / h,
m ˆ 2 / h, kom / h ... )
Trajanje radnog ciklusa direktno zavisi od:
snage motora
brzine pod opterećenjem
brzine bez opterećenja
dužine transportnih deonica
težine mašina i tereta
Pokazatelji
angažovanja građevinskih mašina
na jednom poslu ili u okviru radne
organizacije su:
Stepen zahvata radova mehanizacijom
Sz = Qm
/ Q × 100 ( % )
Predstavlja odnos obima radova koje izvršava
mehanizacija i ukupnog obima radova. Obim rada se može
izraziti bilo u ceni rada bilo u naturalnim pokazateljima. Zove se i
"Stepen mehanizovanosti radova".
Stepen
mehanoopremljenosti
Sm
= Cm
/ C × 100 ( % )
Predstavlja odnos vrednosti mehanizacije
angažovane na odredjenom poslu (objekat, gradilište) i
ukupne vrednosti radova izvršenih na tom poslu. Ako se žele
upoređivati preduzeća tada se Sm traži za period od godinu
dana.
Stepen iskorišćenja
mehanizacije
Si
= Tost
/ T × 100 ( % )
Predstavlja odnos ostvarenog fonda
radnih sati određene vrste mašina i fonda mogućih radnih sati
za tu vrstu radova, dobijenih na osnovu mikroklimatskih uslova te
lokacije.
Stepen angažovanja energije
Se
= P / Nr
× 100 ( kW / radn.)
Predstavlja odnos ukupne instalisane snage svih
građevinskih mašina, instalisanih postrojenja i uređaja i broja
ukupno angažovanih radnika
Parametri za izbor mehanizacije
Pri izboru građevinske mehanizacije neophodno je izvršiti ekonomsko upoređenje svih mogućih varijantnih rešenja koja zavise od:
Nezavisnih veličina
vrste tla
objekta
vrste i veličine radova
konfiguracije terena
transportnog odstojanja
fronta rada
Zavisnih veličina:
tehnoligije
vrste mehanizacije
Proračun koštanja efektivnog
radnog časa mašina
Struktura cene efektivnog radnog časa mašina definisana
je izrazom:
Kh
= Jh / h
gr + (E e + Eos) × (1 + ۴) (din / h)
gde su:
Jt - jednokratni troškovi
hgr - planirani fond radnih sati
mašine na gradilištu
Ee - eksploatacioni troškovi
Eos
- troškovi osnovnog sredstva
۴ - faktori kalkulisanja režijskih
troškova i neproizvodnog rada (0,30 - 0,50)
Jednokratni troškovi
Jednokratni troškovi predstavljaju sve troškove dopreme
mehanizacije na gradilište, montaže, probnog rada, puštanja u rad ,demontaže, kao i otpreme sa gradilišta. Ovi
troškovi se definišu prema nabavnoj vrednosti mašine:
Jt = ph
× NV
gde su:
ph -
procentualni iznos usvojen prema vrsti mašine
NV -
nabavna
vrednost mašine
Eksploatacioni troškovi
Eksploatacioni troškovi predstavljaju grupu
troškova koja obuhvata:
Ee = Ers
+ Een + Emaz + Eto + Ehab
gde su:
Ers - troškovi radne snage -bruto
lični dohodak rukovaoca mašine
Een - troškovi utrošene energije:
Een = qen
× Cen = No × gs ×
Ko × Cen
gde su:
qen -količina utrošene
energije
No - nominalna snaga motora (kW)
gs -
specifičan utrošak goriva u toku jednog časa rada za
svaki kW nominalne snage motora
Ko
- koeficijent opterećenja motora (0,5 - 0,9)
Cen
- jedinična cena energenta
Emaz - troškovi utrošenog maziva
Emaz =
qmaz × Cmaz
= No × gmaz ×
Ko × Cmaz
gde su:
qmaz - količina
utrošenog maziva
No -
nominalna snaga motora
gmaz - specifičan
utrošak maziva u toku jednog časa rada za svaki kW nominalne
snage motora
Ko
- koeficijent opterećenja motora (0,5 - 0,8)
Cmaz -
jedinična cena maziva
Eto
- troškovi tekućih opravki
Eto
= pto
× NV / 15000
gde su:
pto
- procentualni iznos usvojen prema vrsti mašine
NV -
nabavna vrednost
mašine
Ehab
- troškovi habajućih delova
Ehab
= 1,10 × NVhab
/ Hek,hab
gde su:
NVhab
- nabavna vrednost habajućeg dela
Hek,hab
- ekonomski vek habajućeg dela
Troškovi osnovnog sredstva
Troškovi osnovnog sredstva obuhvataju sledeće troškove:
Eos
= Eam
+ Einv + Ekios
gde su:
Eam - troškovi
amortizacije
Eam =
NV / hek
gde su:
NV - nabavna vrednost mašine
hek - ekonomski vek
trajanja mašine
Einv - troškovi
investicionog održavanja
Einv =
0,15 × NV / hgod
Ekios - troškovi
kamate i osiguranja
Ekios =
0,10 × NV / hgod
gde su:
NV - nabavna vrednost mašine
hgod - godišnji fond
radnog vremena mašine
Potrebni podaci za proračun vade se iz sledećih
tabela
1 i tabela 2
Raspoloživost mašina
angažovanih na nekom poslu
Raspoloživost je
karakterističan pojam održavanih mašina. On predstavlja sposobnost
sistema da izvšava zahtevanu funkciju u odredjenom trenutku vremena
ili u određenom vremenskom periodu (BS 4778). Ovde se
mašina tretira kao jedan sistem.
Po Frankeu postoje
tri osnovna tipa raspoloživosti:
Trenutna
raspoloživost
-
predstavlja verovatnoću da će sistem
biti raspoloživ u slučajnom
vremenskom trenutku t, odnosno u
specificiranom vremenu t.
Raspoloživost stanja funkcije
- koja predstavlja
očekivanu vrednost procenta ili
proporcije vremena u specifičnom
intervalu (0, T) u kojem je sistem
raspoloživ za korišćenje
Raspoloživost ili raspoloživost u
ustaljenom stanju
- koja
predstavlja očekivanu vrednost procenta
ili proporcije vremena kada je interval
vremena vrlo dug u kojem je sistem
raspoloživ za korišćenje.
Pouzdanost građevinskih
mašina
Pouzdanost je pojam
karakterističan za neodržavane sisteme. Predstavlja sposobnost
sistema da izvršava predviđenu funkciju pod datim uslovima i u
određenom vremenskom periodu.
(BS
4778) Modeli pouzdanosti sistema se mogu podeliti:
statičke modele
dinamičke ili vremenski zavisne
modele
|